Stranica: 1/1.

Glasilo Future Volumen 1 Broj 1-2 Lipanj 2018.

Postano: 01. 07. 2018. (21:47)
Postao/la Ancica
Glasilo Future Volumen 1 Broj 1-2 Lipanj 2018.

ISSN 2623-6575 (Online)
UDK 60/63

Objavljeno 30. lipnja 2018. godine.

Glasilo_Future_Volumen_1_broj_1-2_lipanj_2018.pdf

SADRŽAJ

Izvorni znanstveni rad (original scientific paper)

Ivana Vitasović-Kosić
Tradicionalna upotreba samoniklog jestivog bilja na području općine Kršan (Istra, Hrvatska)
Traditional wild food plants used in Kršan municipality (Istria, Croatia)

Str. 01-14

Sažetak

U ovom radu prikazani su rezultati etnobotaničkog istraživanja tradicionalnog korištenja samoniklog jestivog bilja na području općine Kršan, provedenog tijekom 2017. i 2018. godine. Ukupno je dokumentirano 107 biljnih vrsta (od toga 17 kultiviranih vrsta), u prosjeku 26 vrsta po jednom intervjuu. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se najveći broj samoniklih biljaka najčešće koristi kao: sirove salate ili kuhano povrće (37 vrsta), sirovo divlje voće (24 vrste), svakodnevni / ili medicinski čajevi (18 vrsti), začinske biljke (4 vrste), a 7 vrsta ima specifičnu medicinsku uporabu.
Pored najčešće spominjane vrste povrća, popularne šparoge (Asparagus acutifolius L.), zanimljiva je i vrlo česta konzumacija šparogama sličnih biljaka čiji se mladi izdanci jedu sirovi, kuhani ili u mješavini s kokošjim jajima: Ruscus aculeatus L., Clematis vitalba L., Tamus communis L. i Humulus lupulus L. Zabilježena je i hrana korištena u vrijeme velike gladi (za vrijeme 1. i 2. svjetskog rata), primjerice Quercus ilex L. Posebna karakteristika lokalne gastronomije je kiseljenje mladih izbojaka Ruscus aculeatus L., kao i kiseljenje Portulaca oleraceae L. koje koriste kao salatu / prilog mesnim jelima tijekom zime. Uz spomenute vrste najčešće korišteno povrće je: Foeniculum vulgare L., Urtica dioica L., Taraxacum officinale L., Cichorium inthybus L. i Sonchus oleraceus L. Najčešće korišteno divlje voće je: Rubus ulmifolius L., Juniperus oxycedrus L., Cornus mas L., Morus nigra L., M. alba L. i Sorbus domestica L. Upotreba nekultiviranog povrća duž Mediteranskog dijela Hrvatske još je uvijek relativno česta, iako je u opadanju, kao i u cijeloj Europi i na globalnoj razini.

Ključne riječi: tradicionalna upotreba bilja, jestivo bilje, narodna medicina, etnobotanika, Hrvatska.

Abstract

This paper presents the results of ethnobotanical research of the traditional use of wild edible plants in Kršan municipality area, carried out during 2017 and 2018. A total of 107 plant species (including 17 cultivated species) were documented, with an average of 26 species per interview. The results of this study show that the largest number of wild edible plants is most often used as: raw or cooked vegetables (37 species), raw wild fruits (24 species), daily / or medical teas (18 species), spices (4 species), and 7 species with specific medical use. In addition to the most commonly mentioned vegetable species, Asparagus acutifolius L., is also very common consumption of asparagus-like plants whose young shoots are eaten raw, cooked or in a mixture of chicken eggs: Ruscus aculeatus L., Clematis vitalba L., Tamus communis L. and Humulus lupulus L. Foods used during the Great Hunger (during 1st and 2nd World War), such as Quercus ilex L., have been noted. A special feature of local gastronomy is the sourening of young shoots Ruscus aculeatus L., as well as the acidification of Portulaca oleraceae L. used as salad / apple meat dishes during the winter. In addition to these species, the most commonly used vegetables are: Foeniculum vulgare L., Urtica dioica L., Taraxacum officinale L., Cichorium inthybus L. and Sonchus oleraceus L. The most commonly used wild fruits are: Rubus ulmifolius L., Juniperus oxycedrus L., Cornus mas L., Morus nigra L., M. alba L. and Sorbus domestica L. The use of uncultivated vegetables along the Mediterranean part of Croatia is still relatively frequent, although it is declining, as well as throughout Europe and globally.

Key words: traditional plant use, food plants, folk medicine, ethnobotany, Croatia.

http://gazette-future.eu/radovi/Glasilo ... _Kosic.pdf

Citiranje/Citation

Vitasović-Kosić, I. (2018). Tradicionalna upotreba samoniklog jestivog bilja na području općine Kršan (Istra, Hrvatska). Glasilo Future, 1(1-2), 01-14.
/
Vitasović-Kosić, I. (2018). Traditional wild food plants used in Kršan municipality (Istria, Croatia). Glasilo Future, 1(1-2), 01-14.

https://doi.org/10.32779/gf.1.1-2.2

Prethodno priopćenje (preliminary communication)

Milivoj Blažević
Crtice iz povijesti poljoprivrede, šumarstva i hortikulture Šibenika (1774.-1941.)
Short review from history of agriculture, forestry and horticulture of Šibenik (1774-1941)

Str. 15-29

Sažetak

Poljodjelstvo, hortikultura, uređenje krajobraza i šumarstvo je tematika koja se u posljednje vrijeme vrlo malo obrađivala u sklopu povijesnih i socijalno-gospodarskih aspekata. Na šibenskom području poljoprivreda je bila važno gospodarsko zanimanje i u međuratnom razdoblju od 1918.-1941. godine. Za vremena ubrzanijeg razvitka industrije, poljoprivreda šibenskog područja bila je pretežno utemeljena na uzgoju vinove loze i masline i ponešto povrća. Problemi slabo educiranog stanovništva za moderni način poljoprivredne proizvodnje nisu dopuštali da se ova grana gospodarstva adekvatno razvije. U radu se prikazao jedan širi spektar vrijednosti ovih pojedinosti u općoj kulturnoj i edukativnoj slici grada Šibenika. Poljodjelstvo, parkovno uređenje, hortikultura i šumarstvo bilo je od izuzetnog značaja za globalnu sliku o gradu Šibeniku. Učinak tih djelatnosti bilo je od značajne važnosti za preobrazbu Šibenika iz ruralnog u urbano središte. Doprinosi ovih djelatnosti kroz iznesene podatke prikazuje obilje zavičajnih podataka iz različitih vremenskih razdoblja, a koje svoju izravnost izvlače iz gradske i težačke sredine i običaja ovog podneblja. Ovaj kratki prikaz samo je dio doprinosa za daljnje proučavanje bogate baštine šibenskog gospodarstva i promicanja simbioze građanske uljudnosti.

Ključne riječi: Poljodjelstvo, hortikultura i šumarstvo, crtice, povijest, Šibenik.

Abstract

Agriculture, horticulture, landscaping and forestry are topics that have recently been insufficiently addressed from historical, social and economic aspects. In the region of Šibenik agriculture was an important branch of the economy and occupation in the interwar period from 1918 to 1941. During more accelerated industrial development, agriculture in the region of Šibenik was primarily based on grapevine cultivation, as well as on planting of olive trees and several vegetable species. Problems linked with insufficient education of the population concerning modern agricultural methods prevented adequate development of this branch of the economy. The paper presents a wide range of values of these specific features of the city of Šibenik from the general, cultural and educational aspect. Agriculture, park landscaping, horticulture and forestry have been extremely important for the overall image of the city of Šibenik. The impact of these activities has been highly significant for the transformation of Šibenik from a rural into an urban centre. The impact of these activities shown through provided information presents a comprehensive insight on our region dating back to different periods of time, whose directness is the result of both urban and rural milieu and the customs typical of this region. This brief overview provides an incentive for further studies of the rich heritage of Šibenik economy and strives to promote the symbiosis of civic politeness.

Key words: agriculture, horticulture and forestry, sketch history, Šibenik.

http://gazette-future.eu/radovi/Glasilo ... azevic.pdf

Citiranje/Citation

Blažević, M. (2018). Crtice iz povijesti poljoprivrede, šumarstva i hortikulture Šibenika (1774.-1941.). Glasilo Future, 1(1-2), 15-29.
/
Blažević, M. (2018). Short review from history of agriculture, forestry and horticulture of Šibenik (1774-1941). Glasilo Future, 1(1-2), 15-29.

https://doi.org/10.32779/gf.1.1-2.3

Boris Dorbić, Marija Lizatović, Ivna Podrug
Percepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni palmi na Mediteranu
Perceptions of decorative values and application of palms in the Mediterranean

Str. 30-38

Sažetak

Palme su biljne vrste podrijetlom iz tropskih i suptropskih krajeva, velike zemljopisne rasprostranjenosti. One se poistovjećuje sa simbolikom slave i pobjede. Najvjerojatnije su prve palme na područje Dalmacije donijeli Rimljani. Otpornost palmi na hladnoću ovisi o više faktora: mjestu sadnje, izloženosti vjetru, posebice buri, suncu, vlažnosti zraka, tlu, zdravstvenom stanju i izboru kultivara. Premda su palme alohtone vrste koje mogu gubiti na svojim funkcionalnim i estetskim vrijednostima u krajobrazu kod nas su zadržale tradiciju uporabe. Prilikom izrade ovog rada kao izvor primarnih podataka korišteno je anketno istraživanje na području gradova Knina i Splita. Za sekundarne podatke koristile su se različite publikacije i radovi. Cilj anketnog istraživanja bilo je istražiti percepcije i stavove o ukrasnim karakteristikama i primjeni različitih vrsta palmi koje se uzgajaju na području Dalmacije. Istraživanje je provedeno tijekom prve polovice 2018. godine. Odabran je uzorak od 40 ispitanika s područja gradova Knina i Splita. U radu se došlo do zaključaka da su ispitanici bolje ocjene dodijelili "egzotičnijim" vrstama palmi Cocos nucifera, Pritchardia filifera, Jubaea chilensis itd, a manje onim koji se na našim prostorima puno više koriste kao dendro elementi na krajobraznim površinama. Razlog navedenom može biti nepoznavanje, ili traženje "ljepote" u drugim "egzotičnijim" vrstama.

Ključne riječi: palme, Mediteran-Hrvatska, ukrasne karakteristike, primjena, stavovi i percepcije.

Abstract

Palm trees are plant species that originate from tropical and subtropical regions and are geographically highly widespread. They are associated with symbolism of glory and victory. The first palms were most probably brought to the Dalmatian region by the Romans. The palms' tolerance of cold depends on several factors: planting location, wind exposure, primarily exposure to the cold northerly wind called the Bura (Bora), as well as on the Sun, air humidity, the soil, health status and cultivar selection. Although palm trees are allochthonous species that can lose their functional and aesthetic value in the landscape, the tradition of using them has been preserved in this region. A survey research conducted in the area of the cities of Knin and Split was used as the primary source of information during the preparation of this paper, whereas different publications and papers were used as secondary sources of information. The specific objective of the survey research was to explore the perceptions and attitudes about decorative characteristics and the use of different species of palm trees that are grown in the region of Dalmatia. The research was conducted during the first half of 2018. A sample of 40 respondents was selected from the regions of the cities of Knin and Split. The conclusion was reached that during the evaluation the respondents gave higher scores to "more exotic" species of palm trees, such as Cocos nucifera, Pritchardia filifera, Jubaea chilensis, to name a few, whereas those palm tree species used as dendrological landscaping elements, which are much more frequently used in this region, received considerably lower grades. This may be due to insufficient knowledge or to searching for "beauty" in other "more exotic" species.

Key words: palm trees, Mediterranean-Croatia, decorative features, application, attitudes and perceptions.

http://gazette-future.eu/radovi/Glasilo ... Podrug.pdf

Citiranje/Citation

Dorbić, B., Lizatović, M., Podrug, I. (2018). Percepcije o ukrasnim vrijednostima i primjeni palmi na Mediteranu. Glasilo Future, 1(1-2), 30-38.
/
Dorbić, B., Lizatović, M., Podrug, I. (2018). Perceptions of decorative values and application of palms in the Mediterranean. Glasilo Future, 1(1-2), 30-38.

https://doi.org/10.32779/gf.1.1-2.1

Pregledni rad (scientific review)

Ela Brkić, Nikolina Gaćina
Stevia rebaudiana Bertoni - prirodni funkcionalni zaslađivač
Stevia rebaudiana Bertoni - natural functional sweetener

Str. 39-47

Sažetak

Stevia rebaudiana Bertoni je od davnina poznati prirodni zaslađivač stanovništa Paragvaja i Brazila, čija se uporaba kao zaslađivača proširila na cijeli svijet. Osim iznimne slatkoće koja potječe od diterpenskih glikozida, prevenstveno steviozida i rebaudiozida, funkcionalnost ovog prirodnog zaslaživača očituje se u izrazito niskoj kaloriskoj vrijednosti tj. nula i u njenom polifenolnom sadržaju. Uporaba listova stevije, zelenog i bijelog praha, te ekstrakta zelenog praha kao zaslađivača u prehrambenoj industiji je sve veća. Prema zakonodavstvu Republike Hrvatske steviol glikozid je dopušteno sladilo i ima broj E 960. Cilj ovog rada je prikupljanje aktualnih saznanja o funkcionalnim bioaktivnim komponentama Stevia rebaudiana Bertoni i pozitvnim učincima njene kozumacije na zdravlje čovjeka iz objavljenih znanstvenih publikacija.

Ključne riječi: Stevia rebudiana Bertoni, prirodni funkcionalni zaslađivač, steviozidi, rebaudiozidi.

Summary

Stevia rebaudiana Bertoni has long been known as a natural sweetener in Paraguay and Brazil, whose use as a sweetener spread all over the world. In addition to the exceptional sweetness that comes from diterpene glycosides, primary from steviosides and rebaudiosides, the functionality of this natural sweetener is manifested in non caloric value and in polyphenol content. The use of plant leaves, green and white powder and extract of green powder as a sweetener in the food industry is growing. According to Croatian legislation steviol glycoside is permitted sweetener and it has number E 960. The aim of this paper is to obtain current knowledge about functional bioactive compounds of Stevia rebaudiana Bertoni and positive effects of its consumption on human health from published scientific publications.

Key words: Stevia rebudiana Bertoni, natural functional sweetener, steviosides, rebaudiosides.

http://gazette-future.eu/radovi/Glasilo ... Gacina.pdf

Citiranje/Citation

Brkić, E., Gaćina, N. (2018). Stevia rebaudiana Bertoni - prirodni funkcionalni zaslađivač. Glasilo Future, 1(1-2), 39-47.
/
Brkić, E., Gaćina, N. (2018). Stevia rebaudiana Bertoni - natural functional sweetener. Glasilo Future, 1(1-2), 39-47.

https://doi.org/10.32779/gf.1.1-2.4

Stručni rad (professional paper)

Emilija Friganović, Katarina Bilić, Mladenka Šarolić, Boris Dorbić
Energetske vrijednosti i količina hranjivih tvari odabranih slastičarskih proizvoda
Energy value and the amounts of nutrients of selected pastry products

Str. 48-55

Sažetak

Za pet slastičarskih proizvoda na bazi prhkog, lisnatog, dizanog, kuhano-pečenog i biskvitnog tijesta u ponudi hotelske kuće na području Šibensko-kninske županije prikupljeni su podaci za izračun ukupne energetske vrijednosti proizvoda na 100 grama proizvoda i na jedinicu konzumacije proizvoda, te količine hranjivih tvari na 100 grama proizvoda i na jedinicu konzumacije proizvoda, metodom tzv. "izračuna receptom". Prema rezultatima, slastičarski proizvodi mogu već po jedinici konzumacije proizvoda zadovoljiti čak 25 % dnevnih potreba odrasle osobe za energijom, do 63 % preporučenog dnevnog unosa zasićenih masnih kiselina za odraslu osobu, do 52 % preporučenog dnevnog unosa šećera za odraslu osobu, te do 13 % preporučenog dnevnog unosa soli za odraslu osobu, no na udio pojedinih hranjivih tvari u proizvodu može se utjecati promjenom sirovinskog sastava proizvoda. S obzirom na ograničenja izračuna receptom, preporuča se za navedene proizvode odrediti sadržaj hranjivih tvari laboratorijskom analizom, te usporediti vrijednosti.

Ključne riječi: označavanje hrane, energetska vrijednost, količina hranjivih tvari, slastičarski proizvodi.

Abstract

For five pastry products on a base of short dough, puff dough, yeast dough, choux pastry dough and sponge dough offered by hotel house in Šibenik-Knin County, data were collected for calculating the total energy value of the product per 100 grams of product and per consumption unit of the product and the quantity of nutrients per 100 grams of product and per consumption unit of the product, by "recipe calculation" method. According to the results, pastry products can satisfy up to 25 % of daily reference intake of energy for adults, up to 63 % of the daily reference intake of saturated fatty acids for adults, up to 52 % of the daily reference intake of sugars for adults and up to 13 % of the daily reference intake of salt for adults, but the share of individual nutrients in the product may be affected by changing the raw material composition of the product. Due to limitations of the recipe calculation, it is recommended for specified products to determine nutrient content by laboratory analysis and compare the values.

Key words: food labelling, energy value, amount of nutrients, pastry products.

http://gazette-future.eu/radovi/Glasilo ... Dorbic.pdf

Citiranje/Citation

Friganović, E., Bilić, K., Šarolić, M., Dorbić, B. (2018). Energetske vrijednosti i količina hranjivih tvari odabranih slastičarskih proizvoda. Glasilo Future, 1(1-2), 48-55.
/
Friganović, E., Bilić, K., Šarolić, M., Dorbić, B. (2018). Energy value and the amounts of nutrients of selected pastry products. Glasilo Future, 1(1-2), 48-55.

https://doi.org/10.32779/gf.1.1-2.5

Nekategorizirani rad (uncategorised paper)

Zdenka Bilušić, Boris Dorbić
Prikaz konferencije
Review of conference
Str. 56-57

Zdenka Bilušić
Prikaz izložbe
Review of exhibition
Str. 58-62

Upute autorima (instructions to authors)
Str. 63-64